Gdje sam? Skip Navigation Links Vijesti i arhiva

Prijava korisnika





  

Novosti News

22.3.2012. 15:07
Čovjek koji je spasio 400 godina staru Toru
 

Prenosimo iz Aish.com- Jewish history

Ovaj članak prevodimo,  jer smo nedavno bili na Konferenciji u Poljskoj i obišli logor Majdanek, Krakov, posjetili nekadašnju Schindlerovu tvornicu i naravno ostali duboko potreseni.  Sudbina Židova u Poljskoj je slična tragičnoj sudbini naše židovske zajednice u Holokaustu.


Beyond Schindler’s List


How Schaja Kleinberg’s survived the Holocaust and saved a 400-year-old Torah scroll.

by Jessica Naiman


Ninety-two-year-old Schaja Kleinberg belongs to a very select group – he is one of the handful of Jews alive today who was on Oskar Schindler’s list, made famous by Steven Spielberg’s Academy-award winning film. Schaja was born on April 1, 1920 in Bochnia, Poland ...


Schaja Kleinberg, star 92 godine, pripada posebnoj grupi,  jer je jedan od Židova koji su bili na listi Oskara Schindlera, koji je postao poznat zahvaljujući nagrađenom filmu Stevena Spieldberga.

Schaja je rođen 1.travnja 1920. u mjestu Bochnia u Poljskoj,  u kojem je živjelo 3.500 Židova pogođenih siromaštvom,  ali zajednica je bila organizirana , jer su bogati brinuli o siromašnima i svatko je tretiran sa poštovanjem.

Chaja je zbog lijepog glasa bio kasnije kantor, a kao mladi je studirao kao "Bobober hasid". Bio je kasnije i  u biznisu.


U rujnu 1939, u petak ujutro,  Nijemci  su napali Poljsku.Obitelj Kleimberg je slavila šabat kao obično i otišla u  sinagogu, ali  vojnici  su ušli u grad . Pregledali su  čak Chajine  školske torbe i vidjevši tefilin "obećali" da će ga objesiti za njih. Židove su strpali u Geto u kojemu je život bio težak. Kada je počela likvidacija Geta u 1941. Jedna sestra i majka su bile određene za koncentracijski logor Majdanek gdje su , zajedno sa još jednom sestrom ubijene.


Likvidacije su pojačane 1942. kada je i otac, jedan od 150 posljednjih stanivnika geta,  poslan u logor i ubijen.

Schaja je zbog svojeg iskustva dobio posao u Schindlerovoj tvornici, nakon što su preostalih 50 Židova iz geta (1942) prebačeni u logor za prisilni rad u Plaszowu. Tu je bio relativno siguran...


U toku likvidacije Plaszowa  1943. Chaji su SS-ovci zapovijedili da kopa vlastiti grob,  prije streljanja, ali ga je spasio lično Schindler koji je rekao "Stanite, To je moj radnik". Zatim je transportiran sa oko 1.100 "sretnika" sa Schindlerove liste u Zwittau -Brinnlitz, gdje je radio do oslobođenja 1945.


Izgubio je 62 člana obitelji, a bio je jedan od samo 50 Židova koji su preživjeli iz Bochnia. kasnije se Chaja oženio u Pragu i otišao u Minchen.


Stolen Judaica Ukradena Judaika


Chaja je prolazio  kraj jednog dućana i opazio kako su na prozoru zavjere od talita, tražio je da se to skine , ali vlasnica  ( čiji je muž vojnik to  sakupio za vrijeme rata)   je odbila.   Chaja je zaprijetio zatvorom  i onda je dobio "zavjese",  ali i kolekciju originalnih slika uključivši sliku Bobover  rabina.


Postoji priča o čovjeku koji je spasio glavnu sinagogu u Minchenu od paljenja u Kristalnoj noći , čak i  i njezinu unutrašnjost. Uzeo je dva svitka Tore i pokopao u nežidovskom groblju. Nakon rata ih je vratio u obnovljenu sinagogu,  ali se nisu mogli upotrijebiti  nakon godina ležanja u zemlji, te je rabin odlučio da  ostatke pokopa. Ali Kleinberg nije to dozvolio,  jer su Tore  za njega bile simbol vjere i preživljavanja.


Chaja je ponio svitke sa sobom u Minchen i kasnije u  USA- Michigan gdje se smjestio kod djece, i Tora je bila 20 godina pohranjena u ormaru. Kada je njegova unuka 2004. posjetila Izrael i vidjela ples sa Torom , sjetila se svitka u Americi, Detroitu. Ona danas živi u Izraelu sa suprugom i troje djece.


Toru su 2006. donijeli u Jeruzalem i stručnjaci su ustanovili da je 400 godina stara, pisana rijetkim jedinstvenim stilom, čak su neki smatrali da se može restaurirati. Počela je akcija ( fondovi, radionice)  za obnovu Tore . Trajalo je 6 godina,  te je u 2011. zajednica u Galileji pozdravila obnovljenu Toru pjesmom i plesom.


Kleinberg je rekao: "Meni je  život poklonjen, ti svitci Tore isto imaju pravo na život- nisam ih mogao odbaciti samo zato jer je netko rekao da su prestari"... drugi svitak  Tore je ostao u Detroitu.

 


  

 

Arhiva vijesti

 Ožujak (March) 2012
Evropski parlament održao "minutu šutnje"
Protest turske židovske zajednice
Židovski Brod-kulturno-povijesne krhotine
Priča o Židovima u Šangaju
Na izložbi
poziv na nova pravila
promocija knjige
Židovski kompozitori u Njemačkoj
Knjiga : Nacionalne manjine u Zagrebu
traži se isprika Lady Ashton
iz Veleposlanstva države Izrael
Evropski antisemitizam u porastu
Čovjek koji je spasio 400 godina staru Toru
Probali smo izraelske delicije u Gradskoj kavani
Zakon u prilog ženama - u Izraelu
Novi Ha-Kol, siječanj/veljača 2012
Jevrejski pregled, Beograd, Mart 2012
Napad na židovsku školu u Francuskoj
Novosti iz VIENNA WIESENTHAL INSTITUTE FOR HOLOCAUST STUDIES
Demjanjuk 'escaped justice' - izbjegao pravdu
Assicurazioni Generali -produžen rok
Zaključci Svjetskog Židovskog Kongresa
Švicarske banke i Holokaust
cirkumcizija i zdravlje
Predstavljanje knjige "Sunset Park"
Novi broj Lamed E
Holokaust
Novi Omanut, siječanj-veljača 2012
"prodaje" se najveća sinagoga u Londonu
komemoracija
Šoa akademija u Židovskoj općini Zagreb
Židovi migriraju najviše
Most broj 1, Januar/Februar 2012
WEB stranica Hidahduta
Suočavanje sa Holokaustom u Rumunjskoj
Purim u Žoz-u
izvanredna večer u KD Miroslav Šalom Freiberger
omladinski seminar u Tuzli
Prenosimo sa WEB stranice Ministarstva kulture
Ana Frank - ostavština vraćena u Frankfurt
purim
bomba na sinagogu u Petersburgu
prenosimo : sastanak Obama- Netanyahu
Novi Lamed
Tzipi Livni, lider opozicije u Izraelu
Akos Kertesz, mađarski pisac, zatražio azil u Kanadi
Ožujak-- " mjesec žena" u Izraelu
seminar o ljudskim pravima
Britanska političarka morala odstupili zbog anti-semitskih izjava
Uspjeh predstavnica ICJW u UN
Odluka Ustavnog suda Izraela o služenju vojske
Purim i pušenje