Throughout history, hatred of Jews has been expressing itself in ever-changing forms. In their book Inside the Antisemitic Mind: The Language of Jew-Hatred in Contemporary Germany, German linguist Monika Schwarz-Friesel and American historian Jehuda Reinharz describe antisemitism as a “chameleon” that “changes its colors according to the social and political situations, but stays the same at its cognitive and emotional core.”
Kroz povijest se mržnja prema Židovima pokazivala u uvijek promjenjljivim oblicima .U svojoj knjizi
Monika Schwarz-Friesel i Jehuda Reinharz; "
Inside the Antisemitic Mind: The Language of Jew-Hatred in Contemporary Germany", opisuju antisemitizam kao "kameleona" koji mijenja svoje boje prema socijalnim i političkim situacijama, ali uvijek ostaje isti u svojoj kognitivnoj i emocijalnoj srži.
Govoreći o rezultatima studije o "izrazima antisemitizma" u preko 15.000 pisama, mailova i faksova ( koji su adresirani na "Council of Jews in Germany" i na Izraelske ambasade širom Europe) , autori dolaze do ideja, kodova i načina govora kojim se izražava antisemitizam u 21. stoljeću.
Istraživanje pokazuje kako se tradicionalne antisemitske teme transformiraju u interpretaciju sadašnjeg sociopolitičkog razvoja, kao što je globalna financijska kriza ili sukob na Srednjem Istoku. To kasnije dovodi do demonizacije Izraela te predstavlja najveću ulogu u sadašnjoj antisemitskoj šemi. Mržnja prema Izraelu je centar aktivnosti antisemita bez obzira da li dolazi s "desna", "lijeva" ili centra. Radi se o "Izraelizaciji" moderne judeofobije. Autori su načinili jasnu razliku između kriticizma i antisemitske demonizacije Izraela.
Drugi primjer reciklaže teme "kako Židovi vladaju svijetom" je kada se kaže: "Izrael je jedini rasistički apartheid režim u svijetu i opasnost je za mir u svijetu".
Donosioci takove optužbe (rezolucije) brane se da te izjave nisu antisemitske ili se čak prikazuju žrtvama krivih optužbi Židova koji žele obraniti Izrael od kritika. Takva inverzija izvršioca i žrtve je također drugi oblik antisemitizma.
Fokus istraživanja bio je u Njemačkoj , u kojoj su analizirali 14.000 pisama i poruka na Savez Židova u Njemčkoj i Izraelsku amabasadu. Autori su ustanovili šokirajuću istinu o kontinuitetu i stalnom postojanju vjekovne netrpeljivosti prema Židovima- uprkos naporima Njemačke nakon Holokausta.
Aanalizom 1.000 dodatnih pisanja u Izraelske ambasade u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Belgiji, Engleskoj, Irskoj i Švedskoj , autori su ustanovili da primjer iz Njemačke može biti pokazatelj kvalitete sadašnjih antisemitskih pojava u Zapadnoj Europi, a možda i šire,
Antisemitizam ne pozna nacionalne granice i predstavlja transdecendalnu sociokulturnu katergoriju u koju su uključeni ljudi raznog ekonomskog, edukacijskog i ideološkog
porijekla .
Osobito je deprimirajuće violetno antisemitsko ponašanje desnih ekstremista. Znanstvenici, advokati, doktori, bankari, činovnici i studenti ..upotrebljavaju jezik stare judeofobije kako bi izbjegli poznavanje o iskustvu Auschwitza....