Landmark study provides snapshot of new Jewish identity in Central Europe .

Značajna studija o novom židovskom identitetu u           Centralnoj Evropi 

By Ruth Ellen Gruber · May 31, 2011 , BUDAPEST, Hungary (JTA) -

  uz slobodni prijevod-

A generation after the fall of communism, Jews in Central Europe feel comfortable where they live but are concerned about anti-Semitism. Nakon pada komunizma, generacija Židova u Srednjoj Evropi se  dobro osjeća,   ali je zabrinuta zbog anti-Semitizma. Oni vole posjetiti Izrael, ali se ne žele preseliti u njega. Osjećaju da ne trebaju biti religiozni - da bi bili "dobri Židovi" To su neki rezultati  studije  "Identity a la Carte" o post-komunističkom židovskom identitu, članstvu i  djelovanju.

"The most important feature for the post-Communist generation is that Judaism is no longer experienced as a stigma that needs to be concealed," Najvažnija karakteristika post-komunističke generacije je da se Judaizam više ne doživljava  kao stigma koju  treba tajiti., rekao je Marcelo Dimenstein, voditelj studije, koji je izvršni direktor JOINT -ovog centra za razvoj zajednica   "Baš suprotno, to je generacija koja je ponosna da su Židovi i imaju za židovstvo  pozitivne osjećaje" rekao je Dimenstein. 

Carried out in 2008-2009 by a team of leading demographers, "Identity a la Carte" is the most wide-ranging and in-depth comparative examination of Jewish life and attitudes in Central Europe since the Iron Curtain came down more than 20 years ago -Studiju "Identity a la Carte" proveo je 2008/2009 godine tim vodećih demografa i to je bilo najopsežnije i "najdublje" komparativno istraživanje židovskog života i ponašanja u Centralnoj Evropi, nakon što je pala "željezna zavjesa" prije više od 20 godina. To je bila Centralno-evropska verzija desetljećima rađenog  nacionalnog populacijskog istraživanja u Americi. U stvari  jedan od demografa u timu " identity a la carte" , Barry Kosmin, vodio je 1990. i američko istraživanje.

The European identity study focused on Jewish adults in five key countries that have witnessed a post-Communist Jewish revival: Hungary, Poland, Latvia, Romania and Bulgaria.
Studija evropskog identiteta se usmjerila na odrasle Židove u pet post-komunističkih ključnih zemalja koje su doživjele oživljavanje židovstva : Mađarska, Poljska, Latvija, Rumunjska i Bugarska. Glavni cilj bio je , prema izvještaju autora, da se pomogne liderima židovskih zajednica  i  organizacijama(uključujući i JDC) koje djeluju u Centralnoj Evropi. 

.....The research that went into Identity a la Carte concentrated on several key areas, including religious observance, Jewish identity, anti-Semitism, Israel, Jewish knowledge and organizational affiliation. Istraživanje se koncentriralo na nekoliko najvažnijih područja, uključujući pridržavanje religije, židovski identitet, anti-Semitizam, Izrael, znanje o židovstvu i pripadnost organizacijama. Uzorak je imao 1.270 Židova,  starosti 18-60 godina koji su živjeli u urbanim centrima, u kojima živi većina židovske populacije u svakoj zemlji, Rađeni su osobni intervjui ,  bazirani na zajedničkom upitniku za sve zemlje. Jednaki kriteriji i terminologija se upotrebila u svih pet zemalja, u kojima je židovska populacija brojila od 5.000 (Bugarska) do 100.000 (Mađarska)....

Some results confirm assumptions, such as findings that Jews have higher levels of education and better standards of living compared to fellow non-Jewish citizens. Other results challenge preconceptions.Neki rezultati su potvrdili pretpostavku da Židovi imaju viši nivo edukacije i bolji standard života nego njihovi sunarodnjaci ne-Židovi. Drugi rezultati su bili izazov. U svim zemljama ispitanici su odgovorili da im  je židovski identitet sada značajniji nego u njihovom u djetinjstvu: 81% u Poljskoj,73% u Mađarskoj, 66% u Bugarskoj, 63% u Rumunjskoj i 62% u Latviji. Oko petina ukupnog broja odgovora je rekla da im se njihovo "Židovstvo" tajilo u  kući u vrijeme djetinjstva.

At least one-third of respondents in each country -- and more than half in Poland and Romania -- said they were more involved in Jewish life now than five years ago. Najmanje trećina ispitanika u svakoj zemlji, a više of polovine u Poljskoj i Rumunjskoj , odgovorila  je da su sada više uključeni u židovski život,  nego što su bili prije pet godina. Između četvrtine i trećine odgovora bilo je da žele biti još aktivniji u budućnosti. Snaga židovskog identiteta je iznenađujuća ako se uzme u obzir  "miješano" porijeklo ispitanika.

In all five countries, however, religious observance was found to play a minor role in the formation of Jewish identity, with cultural, educational, social and other "non-religious communal activities" ranking higher.  U svih pet zemalja je  pridržavanje religioznosti imalo manju ulogu u stvaranju židovskog identiteta , u usporedbi s jače izraženim kulturnim, edukacijskim, socijalnim i drugim "ne religioznim komunalnim aktivnostima". Većina ispitanika u svakoj zemlji se složila da netko može biti dobar Židov i bez da sudjeluje u organiziranom židovskom životu.

Israel's role as an identity factor was deemed "significant" for more than half of the respondents in each country, except for Hungary. Uloga Izraela kao faktora u  stvaranju identiteta   smatrala se "signifikatnom" kod više od polovine odgovora  u svim zemaljama, osim u Mađarskoj. Iako su ispitanici održavali uske veze s Izraelom i 85% je putovalo , a 66% posjetilo Izrael i nekoliko puta- samo je 15%-22% razmatralo mogućnost alije.

Respondents in all countries expressed concern at anti-Semitism. But at the same time, the report said, anti-Semitism "plays a relatively minor role in the formation of Jewish identity throughout the sampled countries." Ispitanici  su  u svim zemljama izrazili zabrinutost zbog anti-Semitizma, ali prema izvještaju, anti-Semitizam "igra relativno minornu ulogu u stvaranju židovskog identiteta u istraživanim zemljama". Samo u Mađarskoj, prema studiji, većina ispitanika predviđa znatno povećanje anti-Semitizma u budućnosti. Gotovo polovina u Poljskoj vjeruje da će nivo anti-Semitizma pasti.   U stvari, ispitanici imaju uglavnom optimistički pogled na  židovsku budućnost u Evropi.

Most respondents believed that European Jews "differ greatly" from Jews in Israel and America. Respondents who said they believe their Jewish community will continue to thrive in the next few decades  Većina ispitanika vjeruje da se evropski Židovi  veoma razlikuju od Židova u Izraelu i Americi. 46%  ispitanika u Rumunjskoj, 55% u Poljskoj, 64% u Latviji, 74% u Bugarskoj i 87% u Mađarskoj vjeruje da će njihove zajednice napredovati u nekoliko slijedećih dekada.   Veliki se broj ,također, složio sa tvrdnjom da je danas Evropa "sigurno mjesto za život Židova" (57% Latvija,59% Poljska,61% Rumunjska,67% Bugarska i 77% Mađarska).

Contrary to expectations, most of the survey respondents in each country were affiliated in some way with organized Jewish life.Suprotno očekivanjima, većina Židova koji su odgovarali, u svim zemaljama, bila je na neki način vezana za organizirani židovski život. Mi smo se nadali  da ćemo  u uzorku imati  više od dvije  trećine  Židova koji nisu organizirani, ali to nije bilo moguće, rekao je Kovacs. Nije bilo problema kontaktirati neorganizirane Židove u Mađarskoj i Latviji, ali je to bilo vrlo teško u Poljskoj i Rumunskoj,  ukoliko takvi postoje,  jer je povezanost prekinuta- oni nemaju kontakta sa židovskom zajednicom. Strateški govoreći, rekao je Kovacs, znači da budući programi, koji se odnose na  one Židove koji nisu vezani uz organizacije, mogu imati ekstremne poteškoće.