U utorak,21. veljače, u 11. sati održana je Konferencija za štampu u Židovskoj općini  Zagreb, Palmotićeva 16.

Konferenciji su prisustvovali brojni predstavnici medija. Konferenciju je vodio prof.dr. Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske i predsjednik Židovske općine Zagreb, zajedno sa gospodinom Bienefeld Jašom, članom Vijeća ŽO i rabinom Koordinacije i ŽO Zagreba, Lucianom Moše Prelevićem.

Konferenciji je prisustvovala dr. Melita švob, predsjednica Udruge preživjelih Holokausta u Hrvatskoj (potpredsjednica Svetske organizacije),  koji su najviše zainteresirani za povrat svoje imovine. Napravljene zabilješke, nisu i zvanični izvještaj ŽO Zagreb:

Konferenciija je organizirana u vezi povrata Židovske imovine i potrebe mijenjanja sadašnjih zakonskih odredbi koje to ograničavaju. Za konferenciju su pripremljeni pisani materijali,  a omogućena  su i pitanja novinara i diskusija.

Pitanje je vremena koje se priznaje za povrat imovine ( 1941 ili 1945), prava na nasljeđivanje ili odštete ( samo prvi nasljedni red tj.djeca- koja su većinom također ubijena u Holokaustu) te pitanje Židova koji su otišli u Izrael (1948-1952) i pri tome se morali odreči i imovine i državljanstva , a sada pravo na povrat imaju samo građani Hrvatske.

Radi se o velikoj imovini , komunalnoj i privatnoj, jer je prije Holokausta postojala 41 Židovska općina u Hrvatskoj sa preko 25.000 članova. Većina je ubijena u Holokaustu, a imovina oduzeta. Danas ima samo 10 židovskih općina s ukupno oko 2.500 članova, najveća, zagrebačka općina od nekadašnjih 12.000 članova, danas ima samo ima oko 1.500 članova.

Članovi Židovske općine Zagreb dali su veliki doprinois razvoju i kulturi grada Zagreba ( viditi "Vodič kroz Židovski Zagreb"),  a  oni koji su se uspjeli spasiti sudjelovali su u poslijeratnoj izgradnji zemlje, spašavanju izbjeglica, domovinskom ratu , a sudjeluju i danas , jer smatraju Hrvatsku svojom domovinom.

Do sada je vrlo je malo židovske  imovine vraćeno, a to je od presudne važnosti za normalni život Židovske zajednice- njenih vjerskih, socijalnih i kulturnih programa - brige za Holokaust preživjele, brige za nove generacije, socijalne slučajeve itd. Procesi se odugovlače godinama i ima se dojam da se čeka da generacija  izumre.

Ne traži se povrat kompletne imovine, već dogovor i povrat imovine koja može osigurati opstanak zajednice. Sadašnje financiranje od strane države ( ugovor ) je minimalno, kao i sufinanciranje staračkog doma "Lavoslav Schwarz" ( svega 50.000 kuna godišnje za socijalne slučajeve).

Nekim je židovskim zajednicama (Split, Dubrovnik) uspjelo dobiti imovinu. Imovina koja je vraćena npr. zgrada na uglu Amruševe i Petrinjske u Zagrebu,  je devastirana i bila su potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu.

Popis imovine koja se potražuje  predan je nadležnim organima u zakonskom roku, koji je bio kratak, te možda nije popis niti potpun.

Traženje povrata imovine i adekvatnih zakonskih izmjena nema političku pozadinu, ne traže se iznimke i zajednica će se prilagoditi datim prilikama.

Imali smo vrlo teško razdoblje miješanja politike u unutrašnje stvari zajednice ( bivši predsjednik Mesić) kada se čak, tražilo ukidanje Židovske općine Zagreb.

Što se tiče izgradnje "sinagoge" na mjestu gdje je bila sinagoga srušena od strane nacista 1941/42 godine, ne misli se graditi nova sinagoga ili njena replika,  već Memorijalni ( i kulturni) centar, onda kada budu prilike dozvoljavale.

Postojali su "planovi" za izgradnju sinagoge, njen izgled i namjenu, osnovani su "Odbori" na nivou grada, ali  smatra se da o izgradnji treba odlučivati  Vijeće Židovske općine Zagreb , jer je srušena njena sinagoga.

 Detaljnija kronologija može se pročitati na WEB stranici: www:ZOZ.hr i  drugim publikacijama.