Gdje sam? Skip Navigation Links Vijesti i arhiva

Novosti News

30.8.2014. 12:20
Patent o vjerskoj toleranciji cara Josipa II
 
prenosimo dijelove članka iz "Hrvatskog povijesnog portala"


Autor: Nicole Albrecht


Patent o vjerskoj toleranciji


Najvažniji patent Josipove vjerske politike definitivno je bio Patent o vjerskoj toleranciji koji je stupio na snagu 25. 10. 1781. Tim su patentom pripadnici drugih konfesija (protestanti i pravoslavi vjernici) dobili jednaka prava kao i Katolici. Protestanti su primjerice dobili mogućnost ulaska u javne službe, sveučilišne profesije te osnivanje crkvenih općina. Prijelaz na protestantizam također je postao dozvoljen.


Tim su patentom i Židovi uskoro stekli određena građanska prava i slobode koja su im do tada bila uskraćivana. Mogli su osnivati crkvene općine, škole, baviti se obrtom i trgovinom kao i slobodno oblačiti, međutim njemačka prezimena su im i dalje bila nametnuta. [13] Patentom je bilo dozvoljeno privatno bogoštovlje te gradnja crkva u određenim mjestima[14].


 Iako je donešen 1781. počeo se provoditi tek 1783. godine što može potvrditi povećano useljavanje protestanata i Židova nakon tog razdoblja[15]....

Ipak u potpunosti su slobodni slaviti svoje obrede i prakticirati svoju vjeru.

Mogu slobodno uposliti ravnatelja škole koji će biti pod nadzorom Provincijalnog školskog direktorija.Imaju pravo odabira vlastitih svećenika ako ga sami financiraju. Pitanje sudskih sporova riješit će provincijalni administrativni činovnici i suci uz asistenciju teologa i svećenika određene vjeroispovijesti. .


.Ne-katolici mogu slobodno kupovati kuće i drugu imovinu uz puna prava.Mogu se slobodno baviti obrtom, akademskim profesijama i javnim službama te pri tome ne moraju polagati zakletvu koja nije u duhu njihove vjeroispovijesti...




Ostale vjerske reforme

Osim patenta od vjerskoj toleranciji koji je po prvi puta dopustio slobodno prakticiranje vjere ostalim kršćanskim vjeroispovijestima Josip II je donio još niz uredbi i patenata vjerske naravi kojima je nastojao urediti odnose države, crkve i pape. Problem je bio što su biskupi i ostalo visoko svećenstvo imali brojne javne časti...  Zato je Josip nastojao ukinuti miješanje svećenstva i klera u javne poslove i politiku jer je smatrao da se kler mora posvetiti duhovnom životu i približiti puku.


Maksimilijan Vrhovac

Glavni pobornik Josipovih reformi bio je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Za vrijeme Josipove vladavine osnovao je 104 nove župe, no nije podržavao Josipovu politiku germanizacije. U početku je bio postavljen za upravitelja Sjemeništa u Zagrebu, a nakon njegova ukinuća bio je premješten u Peštu 1787. godine. [23]


Josipove vjerske reforme nisu bile ograničene samo na crkvenu organizaciju, obrede i upravu... Brak je postao građanski ugovor izvan jurisdikcije crkve[25]. Cilj je bilo iskorijeniti praznovjerje i poboljšati kvalitetu života puka.

  Prema vjerskoj politici Josipa II katolička crkva je iskazivala protivljenje, ali je odlučila izbjeći otvorenu konfrontaciju s bečkim dvorom. ...

 
Uspješnost vjerskih reformi


...Nakon reformi broj pripadnika klera pao je s 47 000 na 38 000, a broj svjetovnog klera povećao se s 22 000 na 27 000 što bi značilo da je ukidanjem samostana broj samostanskog klera pao sa 25 000 na 11 000...   Josipova crkva je i dalje ostala pretežito muška pri čemu je broj časnih sestara smanjen za više od 50%.,,,