HEALTH AFFAIRS: The emotional and mental impact of COVID-19 is only now beginning to surface.
By MAAYAN JAFFE-HOFFMAN
COVID-19 has resulted in more than four million people dead and the world’s economy on the brink. The crisis has also left psychological and emotional scars that could have long-lasting and wide-ranging effects.
Covid 19 je rezultirao sa više od 4 milijuna smrti i velikim štetama na svjetsku ekonomiju. Kriza je također ostavila psihološke i emocionalne ožiljke koji mogu dugo trajati i imati razne posljedice.
Prof. Alom Chen sa Weizmanovog instituta je kazao: "Nije često da se čovječanstvo susreće sa takvim kataklizmičnim događajima kao što je globalna pandemija. Većina pažnje se posvećuje zdravstvenim i ekonomskim pitanjima ali i za nacionalne politike u pandemiji: " Lockdown" i socijalna i psihička izolacija, što ima posljedice za naše emocionalno stanje.
No još uvijek nismo u potpunosti istražili posljedice na emocionalno stanje i ponašanje u krizi.
Na Weizmannovom institutu je tim istraživača razvio digitalni upitnik za praćenje mentalnih i emocionalnia posljedica Covida 19 , koji su razaslani na gotovo 5.000 adresa Izraelaca (od travnja -do lipnja 2020). Mjerila se depresija, anksioznost, emocionalni stres- koji su simptomi i kako se boriti s njima. Mjerile se su i promjene u pandemijskoj dinamici i kako one utječu na mentalno zdravlje.
Rezultati pokazuju povećani stres kod većine ispitanika, ali da žene, mladi odrasli i osobe koje su zbog korone postale nezaposlene, imaju najveće posljedice.
S druge strane, oni koji su uspjeli nastaviti sudjelovati u socijalnim događajima i koji su imali "normalni socijalni život" su pokazali manje stresa iako su bili izloženi većem riziku za infekciju.
To pokazuje važnost postojanja socijalne mreže kako bi se moglo razgovarati s obitelji, prijateljima i dobiti profesionalnu pomoć. Što je bio veći dnevni broj slučajeva infekcije to je bilo više mentalnog stresa. Osobe koje su imale rizična stanja (bolesti) imale su više stresa kao i oni koji su bili virusom zaraženi i zbog toga su morali u izolaciju.
Jedna specifična populacija koja je pogođena u krizi
su osobe koje rade u zdravstvu i koji su na prvoj liniji borbe s pandemijom. To je istraživao tim s Ben Gurion univerziteta i pronašli su značajno kod tih osoba smanjenje radovanja, povećanu tugu, strah i gađenje.
Istraživalo se i više od 53.000 poruka na društvenim mrežama te se zapazila povećana online aktivnost među onima koji su angažirani u zdravstvu, koji su također odražavali povećanu tugu i manje radosti, veliku zabrinutost za budućnost.
Postoje i individualne razlike kako će netko reagirati a neke se reakcije mogu i predvidjeti.