Gdje sam? Skip Navigation Links Vijesti i arhiva

Novosti News

22.8.2021. 11:17
Posljedice pandemije na mentalno zdravlje
 
HEALTH AFFAIRS: The emotional and mental impact of COVID-19 is only now beginning to surface.
By MAAYAN JAFFE-HOFFMAN


COVID-19 has resulted in more than four million people dead and the world’s economy on the brink. The crisis has also left psychological and emotional scars that could have long-lasting and wide-ranging effects.

Covid 19 je rezultirao sa više od 4 milijuna smrti i velikim štetama na svjetsku ekonomiju. Kriza je također ostavila psihološke i emocionalne ožiljke  koji mogu dugo trajati i imati razne  posljedice.

Prof. Alom Chen sa Weizmanovog instituta je kazao: "Nije često da se čovječanstvo susreće sa takvim kataklizmičnim događajima kao što je globalna pandemija. Većina pažnje se posvećuje zdravstvenim i ekonomskim pitanjima ali i za nacionalne politike u pandemiji: " Lockdown" i  socijalna i psihička  izolacija,  što ima posljedice za naše emocionalno stanje. 

No još uvijek nismo  u potpunosti istražili posljedice na emocionalno stanje i ponašanje u krizi. 

Na Weizmannovom institutu je tim istraživača razvio digitalni upitnik za  praćenje mentalnih i emocionalnia posljedica Covida 19 , koji su razaslani na gotovo 5.000 adresa Izraelaca  (od travnja -do lipnja 2020). Mjerila se depresija, anksioznost, emocionalni stres- koji su simptomi i kako se boriti s njima. Mjerile se su i promjene u pandemijskoj dinamici i kako  one utječu na mentalno zdravlje.

Rezultati pokazuju  povećani stres kod većine ispitanika, ali da žene, mladi odrasli i osobe koje su zbog korone postale nezaposlene,  imaju najveće posljedice.

S druge strane, oni koji su uspjeli nastaviti sudjelovati u socijalnim događajima i koji su imali "normalni socijalni život" su pokazali manje stresa iako su bili izloženi većem riziku za infekciju. 

To pokazuje važnost postojanja socijalne mreže kako bi se moglo razgovarati s obitelji, prijateljima i dobiti profesionalnu pomoć. Što je bio veći dnevni broj slučajeva  infekcije to je bilo više mentalnog stresa. Osobe koje su  imale rizična stanja (bolesti) imale su više stresa kao i oni koji su bili virusom zaraženi i zbog toga  su morali u izolaciju.

Jedna specifična populacija koja je pogođena u krizi
su osobe koje rade u zdravstvu  i koji su na prvoj liniji borbe s pandemijom. To je istraživao tim s Ben Gurion univerziteta  i pronašli su značajno kod tih osoba smanjenje radovanja, povećanu tugu, strah i gađenje.


Istraživalo se i više od 53.000 poruka na društvenim mrežama te se zapazila povećana online aktivnost među onima koji su angažirani u zdravstvu, koji  su također odražavali  povećanu tugu i manje radosti, veliku zabrinutost za budućnost.

Postoje i individualne razlike kako će netko reagirati a neke se reakcije mogu i predvidjeti.