Gdje sam? Skip Navigation Links Vijesti i arhiva

Novosti News

22.9.2010. 22:06
Tzipi Livi: Time for a new Jewish conversation
 

Ovo je izvanredno razmišljanje i  analiziranje sadašnje situacije u svjetskom Židovstvu - Izraelu i dijaspori.  Zbog toga, u slobodnom prijevodu,  članak nudimo čitaocima, a na kraju prilažemo i original iz Jerusalem Posta (22.09.2010)  koji je napisala Tzipi Livi, vođa opozicije u Izraelu i predsjednica Kadime.

U tom članku Livi naglašava potrebu jedinstva Izraela i dijaspore - ne samo u vremenu kriza i opasnosti.

U susretu s mladima iz dijaspore, Livi je bila iznenađena činjenicom da za njih Izrael više ne predstavlja isti izvor ponosa i inspiracija, kao za njihove roditelje i kako zapravo uloga Izraela u njihovom životu "erodira". Mladi Židovi sada žive u uspješnim organizacijama , u državama koje su prihvatile multikulturalizam i poštuju religiozna  i manjinska prava. 

Zbog toga mnogi više ne osjećaju Izrael kao spas ili uzor svog identiteta,  oni osjećaju da se njihova lojalnost Izraelu uvijek očekuje kao gotova činjenica , ali se njihovi glasovi i njihove brige  u Izraelu ne slušaju.

Livi također analizira Izrael,  u kojemu se identitet polarizira na : sekularni okupljen oko služenja armije i hebrejskog jezika i na rastuću ortodoksnu ili Haredi egzistenciju. U takvoj situaciji  jedinstvo je u pitanju, što treba zabrinuti sve koji se brinu za  budućnost židovskog naroda. To ne samo da prijeti fragmentaciji, nego stavlja židovske zajednice, ovdje i u dijaspori, u radikalno različitu situaciju i oslabljuje obje zajednice.

Židovska država treba stoga  dramatično promijeniti svoju ulogu u židovskom životu i prirodu odnosa između Izraela i svjetskog židovstva , koje treba graditi na četiri osnovna principa:

Prvo, ako Izrael želi realizirati svoju misiju kao nacionalni dom židovskog naroda, onda se tako treba i ponašati, i mora naći načina da pruži dobrodošlicu ( a ne odbijati) Židove bez obzira na njihovo mišljenje ili struje u judaizmu. Treba prihvatiti inkluzivni i pluralistički program koji poštuje našu tradiciju bez negiranja prava na  različitost. Izrael treba slušati , konzultirati i uzeti u obzir i interese Židova u svijetu.

Drugo, odnos između Izraela i Židova "u svijetu" ne smije biti osnovan na "Shlilat hagola (negiranju dijaspore),  ali ni na krivom mišljenju da Izrael nije više centar židovskog života. Prvi puta nakon babilonske ere, Židovi žive u naprednim zajednicama i u svojoj staroj domovini i izvan nje. Odnos između tih zajednica treba ih osnažiti , ali ne smije biti hijerarhični.

Kao cionisti mi trebamo nastaviti poticati aliju, ali mi također imamo vitalni interes za napredak i dobrobit zajednica u dijaspori. Ali , i dijaspora Židovi su važni za Izraelski uspjeh i prosperitet. To nije samo zbog toga što Izrael treba biti uvijek mjesto kamo će doći izbjeglice , ako to zatrebaju,.To je također zato što Izrael svojim ponovnim rođenjem i postojanjem daje našem narodu suverenitet i kolektivno pravo na svoje samo-određenje i daje mogućnost za židovsku  kreativnost i angažiranost u svijetu.

Treće, ako želimo ostvariti zajedničke ciljeve i pripadnost, mora postojati  i mogućnost za židovski odgovorni kriticizam Izraelske politike , čak i od strane  "prekomorskih" krajeva, bez da se kritike smatraju  aktom izdaje.

Izjednačavanje potpore Izraelu sa potporom politici bilo koje njegove vlade je rizik da Židovi  moraju biraju između  odanosti Izraelu i svog osobnog stajališta. Izrael ima sigurnu u jaku demokraciju i sposoban je  izdržati  i takve vrste kritika.

U isto vrijeme , onaj koji kritizira "u obitelji", ali  i oni koji kritiziraju bez "ljubavi",  imaju  i odgovornosti. Moraju biti svjesni činjenice da njihov kriticizam može biti iskorišten u druge svrhe od strane izraelskih neprijatelja i prema tome moraju oblikovati svoju kritiku u odgovarajućem kontekstu i obliku . Također moraju pokazati senzitivnost za krucijalne dileme i napetosti u kojima Izrael djeluje i ne smiju postati žrtve dvostrukih standarda,  koji često karakteriziraju kritike.

Četvrto, i najvažnije . Dok je Izrael , na mnoge načine,  realizirao cionističku viziju stvaranja židovske države, mi tek moramo uspjeti stvoriti i židovsko društvo. Pod time ja ne mislim teokratsko društvo bazirano na Tori. Ja mislim na društvo koje je inspiriramo židovskim vrijednostima, tradicijom i iskustvom- društvo koje je izvor identiteta, kulture i spirtualnog rasta za Židove u svijetu , koje je izvor liderstva i moralnog primjera za svijet u cjelini.

U društvu koje odgovara na pitanja koja smo postavili i kojemu doprinosimo,  ne zbog prijetnji neprijatelja koji nas žele delegitimizirati, nego zbog toga što smo to dužni samim sebima i našoj djeci. To nije samo projekt za one koji žive u Izraelu, već je to projekt za sve Židove u svijetu.- to je odgovornost koju obje zajednice dijele i nijedna ne može odbaciti.

1897, na prvom cionističkom kongresu u Baselu, većina je židovskog naroda bila sposobna da se ujedini oko osnovne ideje,  koja je promjenila židovsku povijest- čudesno ponovno rođenje države za židovski narod u njegovoj staroj domovini.

Vrijeme je  da uspostavimo novu židovsku "konverzaciju" sa istim revolucionarnim žarom, konverzaciju koja prepoznaje da Izrael i svjetsko Židovstvo zajedno pišu novo poglavlje u židovskoj povijesti.

U našoj je moći i našoj odgovornosti da stvorimo takvu konverzaciju i artikuliramo novu cionističku viziju ,koja će priječi preko političkih razlika i dati jedinstvo i vitalnost Židovskom narodu , njegovim vrijednostima i potencijalu.

  

Naziv dokumenta (Document name)Tip (Type)Download
članakdoc32 Kb

 

Arhiva vijesti

 Rujan (September) 2010
Internacionalna konferencija u Yad Vashemu o Poljskoj
Karmela Belinki (Helsinki) Official truth
Svjetska organizacija Holokaust preživjelih nam šalje
Sretan rođendan - dr. Nada Reiner
I opet se Osijek iskazao
Tzipi Livi: Time for a new Jewish conversation
izvrsna WEB stranica jevrejske zajednice BiH
Govor prof. Yehuda Bauera
Ponovno otvorena najstarija sinagoga u Mađarskoj
Sastanak predsjednika Huga Chaveza sa židovskim predstavnicima u Venezueli
Suradnja Yad Vashema i poljskih arhiva
Sastanak Ženske sekcije
Naš ponedjeljak
otvoren izraelski kulturni centar u Nigeriji
Most Godina 58 Broj 3 Maj-Juni 2010.
Ruah Hadaša,broj 14, rujan 2010
Jevrejski Pregled broj 9/ Beograd Septembar 2010
Poziv u Suboticu
Akcija ADL za prava muslimana da grade svoju džamiju
Proslava Nove godine u ŽOZ-u
Najljepše želje našoj Mateji
čestitke
Novogodišnja čestitka Shimona Peresa
Novogodišnja statistika u Izraelu
Dan otvorenih vrata u Židovskoj općini
Holocaust survivors tell their story
U Budimpešti otvoren Izraelski kulturni institut
ICJW
Helsinki
Sretna Nova Godina